Naknade za rad odavno više nisu isključivo pitanje obračuna plaća. One su usko povezane s oblikovanjem HR procesa, ravnopravnošću plaća žena i muškaraca, vrednovanjem radnih mjesta te izgradnjom povjerenja između poslodavaca i zaposlenika. Direktiva EU-a o transparentnosti plaća uvodi nova pravila u postupke zapošljavanja, pristup zaposlenika informacijama o plaćama te praćenje i izvještavanje o razlikama u plaćama između žena i muškaraca. Stoga će poduzeća morati preispitati ne samo postojeće procedure, već i cjelokupan pristup upravljanju ljudskim potencijalima.

Fiskalizacija 2.0 predstavlja važan korak u digitalizaciji računovodstva i poslovanja u Hrvatskoj. Njezin je cilj pojednostaviti administrativne postupke, omogućiti elektroničku razmjenu računa između poduzetnika te povećati transparentnost poslovnih transakcija. Dok je tijekom 2026. godine započela primjena novih pravila za obveznike PDV-a, od 1. siječnja 2027. godine slijedi nova faza primjene sustava.

Transferne cijene predstavljaju važan dio porezne usklađenosti kako za poduzetnike tako i za porezne uprave diljem svijeta. Povećana transparentnost, razmjena podataka među poreznim upravama i smjernice OECD-a dodatno su podigle razinu zahtjeva prema poreznim obveznicima. 

Poput većine drugih djelatnosti, i revizija se mijenja pod utjecajem digitalizacije, sve veće količine podataka i razvoja umjetne inteligencije. No, unatoč tehnološkom napretku, ključna uloga i dalje pripada ljudima - njihovom znanju, iskustvu i sposobnosti profesionalne prosudbe.

Održivost je zajednička ambicija na globalnoj razini, no način njezine provedbe značajno se razlikuje ovisno o regiji. Prema međunarodnom istraživanju Granta Thorntona, sektor srednje velikih poduzeća diljem svijeta ulaže u ESG inicijative na temelju različitih poslovnih prioriteta.

Minimalni globalni porez na dobit (tzv. Pillar Two) predstavlja nastavak BEPS inicijative OECD-a i skupine G20, usmjerene na sprječavanje premještanja dobiti u države s niskim stopama poreza na dobit. Inicijativu je podržalo više od 140 država, uključujući i Republiku Hrvatsku.

Cilj minimalnog globalnog poreza na dobit je osigurati da velike multinacionalne grupe ostvaraju efektivnu poreznu stopu („ETR“) od najmanje 15% u svakoj državi u kojoj posluju. Ako je efektivna porezna stopa u određenoj državi niža od 15%, obračunava se dopunski porez kako bi se efektivna porezna stopa uskladila s propisanim minimumom. Na taj se način nastoji osigurati pravednije oporezivanje dobiti te ograničiti porezna konkurencija među državama koja se temelji isključivo na niskim stopama poreza na dobit.