Donesene su Smjernice namijenjene članovima revizijskih odbora u svim pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i svim pravnim osobama čijim dionicama, poslovnim udjelima odnosno osnivačkim pravima, u svojstvu zakonskog zastupnika upravlja CERP, a u kojima Republika Hrvatska drži većinski udio u temeljnom kapitalu ili u kojima ima većinu osnivačkih prava.
Svrha ovih Smjernica je jasnije definirati i ojačati ulogu i odgovornost revizijskih odbora u Društvima te pridonijeti poboljšanju i podizanju kvalitete rada revizijskih odbora u Društvima.
Članovi revizijskog odbora
Da bi član revizijskog odbora mogao udovoljiti obvezi postupanja s pozornošću dobrog stručnjaka, on mora imati ona znanja i sposobnosti koje su potrebne za razumijevanje i prosuđivanje svih uobičajenih poslovnih zbivanja u Društvu, posebice u vezi s financijskim izvještavanjem, unutarnjom i vanjskom revizijom, unutarnjim kontrolama, upravljanjem rizicima i drugim pitanjima iz djelokruga revizijskog odbora. Članovi revizijskog odbora su obvezni čuvati kao poslovnu tajnu sve ono što saznaju iz povjerljivih izvješća i savjeta danih u Društvu.
Revizijski odbor bi se trebao osnovati kao odbor nadzornog odbora, koji je funkcionalno odgovoran nadzornom odboru, a sastav mora biti takav da se osigura da revizijski odbor ima dovoljan broj članova, potrebna znanja i vještine te primjerenu razinu neovisnosti da bi mogao efikasno vršiti svoju ulogu.
Uloga revizijskog odbora
Rad revizijskog odbora usko je vezan uz financijsko izvještavanje, unutarnje kontrole, upravljanje rizicima, usklađenost sa zakonskim propisima i regulativom te relevantnim pitanjima vezanim uz unutarnju i vanjsku reviziju. Uloga revizijskog odbora u postupku nadzora nad financijskim izvještavanjem se, u bitnome, svodi na podršku nadzornom odboru u nadziranju cjelovitosti i točnosti financijskih izvještaja Društva. Revizijski odbor treba pratiti neovisnost revizora i svako njegovo angažiranje na drugim poslovima i izvijestiti nadzorni odbor o ishodu vanjske revizije te objasniti na koji način je vanjska revizija pridonijela integritetu financijskog izvještavanja i koju je ulogu imao revizijski odbor u tom procesu.
Obzirom da rad revizijskog odbora uvelike ovisi o radu unutarnje revizije, uspostava učinkovite unutarnje revizije u Društvu je jedna od pretpostavki uspješnog obnašanja uloge revizijskog odbora. Dobra suradnja između revizijskog odbora i vanjskog revizora je ključna radi uspješnog ispunjenja uloge kako revizijskog odbora, tako i vanjskog revizora. Također, uloge, odgovornost i način rada unutarnje revizije treba detaljno regulirati pravilnikom o radu unutarnje revizije ili sličnim dokumentom.
Predsjednik revizijskog odbora
Predsjednik revizijskog odbora mora biti neovisan te se treba imenovati iz redova neovisnih članova nadzornog odbora. Prilikom izbora predsjednika revizijskog odbora, sljedeće bi se karakteristike potencijalnih kandidata trebale uzeti u obzir:
- neovisnost
- stručnost u području računovodstva i/ili revizije
- dobre organizacijske i upravljačke vještine potrebne da se osigura efikasno izvršavanje uloga i nadležnosti revizijskog odbora kao cjeline
- sposobnost objektivnog sagledavanja činjenica te otvorenost prema
- različitim mišljenjima i pristupima
- povjerenje članova revizijskog odbora
- uspješna komunikacija i suradnja s upravom i nadzornim odborom
- sposobnost argumentiranog iznošenja stavova revizijskog odbora nadležnim organima Društva
- razumijevanje poslovanja Društva i upućenost u aktualna zbivanja u Društvu
- mogućnost izdvajanja dovoljno vremena za ispunjenje svih zadataka
Rad revizijskog odbora
Preporučljivo je da nadzorni odbor donese poslovnik o radu revizijskog odbora kojim će urediti pitanja značajna za način rada revizijskog odbora. Revizijski odbor kao kolektivno tijelo radi na sjednicama. Broj sjednica revizijskog odbora treba biti primjeren okolnostima Društva, uzimajući u obzir kako je preporučljivo da se revizijski odbor sastaje najmanje jednom tromjesečno.
Revizijski odbor može donositi odluke ako su za to ispunjeni uvjeti određeni zakonom odnosno internim aktima Društva, a tijekom sjednice se cijelo vrijeme vodi zapisnik. Dnevni red i pripadajući materijali moraju se pripremiti i dostaviti ostalim članovima revizijskog odbora unaprijed, kako bi se članovima revizijskog odbora omogućila adekvatna priprema za sjednice. Radi ispunjavanja svojih zadataka, revizijski odbor mora surađivati i redovito komunicirati s upravom Društva, a ponekada revizijski odbor mora biti uključen u komunikaciju i suradnju s predstavnicima Državnog ureda za reviziju. Revizijski odbor trebao bi barem jednom godišnje ocijeniti svoju učinkovitost, sastav i rad te rad pojedinih članova revizijskog odbora.
Više informacija možete pronaći na službenim web stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Grant Thornton stručnjaci pronalaze adekvatna rješenja u svakodnevnom poslovanju. Obratite nam se s povjerenjem!
Izvor: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine