Hrvatski sabor izglasao je izmjene devet poreznih zakona koje većinom stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Sve izmjene i dopune zakonskih propisa primjenjuju se od 1. siječnja 2024. godine s izuzetkom Zakona o lokalnim porezima, čije su se pojedine odredbe počele primjenjivati od 1. listopada 2023., te Zakona o doprinosima, u kojem većina izmjena i dopuna stupa na snagu 1. prosinca 2023. godine kako bi se odredbe o umanjenju osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje primjenjivale već od siječnja 2024.

Poslovni lider diljem svijeta već se barem pola godine nadaju stagnaciji inflacije. Međutim, ona se pokazala tvrdokornijom od bilo čijih prognoza. U analizi globalnog istraživanja Grant Thorntona ipak smo uspjeli iščitati naznaku optimizma. Naime, u istraživanju je moguće identificirati svojevrsni trend – postupno mjesečno smanjenje inflacije. Optimizam u poslovanju popeo se na 67% tijekom prve polovice 2023. godine (što je porast od 8% u usporedbi s drugom polovicom prethodne godine) kako je inflacija počela jenjavati, prema Grant Thornton International Business Reportu (IBR), koji prati situaciju među globalnim tržišnim liderima.

SPAC-ovi, što je skraćenica za Special Purpose Acquisition Company, postoje u različitim oblicima već desetljećima, no posljednjih su godina uzeli maha u Sjedinjenim Državama i u manjoj mjeri u Europi. Samo u 2020. SPAC-ovi su činili više od 50% svih inicijalnih javnih ponuda američkih kompanija na tržištima kapitala. Trend se sada proširio na Europu, iako još uvijek u mnogo manjem opsegu. SPAC-ovi su korporacije osnovane sa svrhom spajanja s privatnim poduzećima kako bi im omogućili izlazak na burzu. U usporedbi s tradicionalnim inicijalnim javnim ponudama, (eng. IPO), SPAC-ovi često nude više procjene vrijednosti, veću brzinu stjecanja kapitala, niže troškove naknada i manje regulatornih zahtjeva.

Fokus na zaposlenike nakon spajanja ili akvizicije poduzeća može biti glavni razlog zašto integracije ponekad više nalikuju dezintegracijama. Ako ne postoji usklađenost osoba koje će primijeniti planiranu strategiju u poslovanju, dogodit će se neuspjeh.

Uspješno upravljanje ljudima – davanje poticaja, motiviranje, dovođenje u prave uloge i omogućavanje ispunjavanja dogovora, neki su od presudnih faktora. Tematika koja je usmjerena na ljude još je od veće važnosti u današnjem okruženju, u kojem je privlačenje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika iznimno teško. Poduzeća koja se akvizicijom bave na pogrešan način i time izgube visokoobrazovane zaposlenike, kasnije mogu imati velikih poteškoća u nastojanjima da ih nadomjeste. Modeliranje zaposlenika i uključivanje u kulturu neke su od bitnih stavki u procesima poslovanja. 

Korištenje umjetne inteligencije (AI) nastavlja se širiti zapanjujućom brzinom. Tvrtke diljem svijeta usvojile su i implementirale AI u rješenja koja preoblikuju industrije te poboljšavaju učinkovitost, produktivnost i donošenje odluka. Međutim, uspon umjetne inteligencije može zasjeniti opravdana zabrinutost oko sigurnosti i privatnosti.

Mnoge su organizacije integrirale AI u svoje poslovne procese brže no što su ažurirale sigurnosne strategije i protokole. To je stvorilo kompleksne pukotine u zastarjelim programima koje ostavljaju praznine izložene riziku. Rješenja vođena umjetnom inteligencijom mogu pružiti velike mogućnosti — za vas i za zlonamjerne aktere koji dobivaju pristup, podatke i kontrolu iz vaših rješenja. Stoga mnogi stručnjaci za kibernetičku sigurnost sada pokušavaju uhvatiti korak s ubrzanom primjenom umjetne inteligencije. Ali moraju ići dalje, implementirati strategije usmjerene na budućnost koje predviđaju potencijalne rizike, umanjuju ih i proaktivno definiraju sigurnosni narativ.

Iako su pandemija i mjere restrikcija sada već daleko iza nas, dosadašnje navike poslovanja uvukle su se duboko u pore društva. Tehnološke promjene, tržišna integracija i konkurencija imaju važan utjecaj koji se odražava u stagnaciji klasičnih poslovnih modela ili njihovom odlasku u povijest. Ulaskom u 2023. tri glavne prijetnje koje lideri vide kao izazov bile su inflacija, kibernetički napad i gospodarsko usporavanje. Prema podacima iz Međunarodnog poslovnog izvješća (IBR) više od polovice (51%) lidera vidi inflaciju kao stalnu prijetnju, dok je 47% navelo kibernetičke napade, a 50% spomenulo je ekonomske usporavanje kao prijetnju početkom ove godine. Način na koji tvrtke odgovore na ove prijetnje bit će ključan za osiguravanje poslovanja. Doista, dobrim pružanjem osnova i inovativnošću u suočavanju s ovim kratkoročnim prijetnjama tvrtke mogu zaštititi svoje vrijednosti.